Četvrtak, 02 februar 2012 18:03

Solidarnost: organizator političke aktivnosti i borbe za slobodu

  Vladimir Unkovski-Korica

Solidarnost je suočena sa velikim izazovom. Uprkos dubokoj krizi kapitalističkog sistema i poverenja u političke elite, jasno je da postoji i kriza alternativâ. Retko ko veruje u to da su revolucionarni pokret i socijalizam uopšte mogući.

Solidarnost postoji upravo da bi tu situaciju promenila. Nismo u zabludi, pred nama je nimalo lak zadatak. U kojoj se situaciji nalazimo? Osnova za pokret protiv vlasti postoji. Svedoci smo perioda u kom se vode razne borbe: radnički štrajkovi, građanski protesti i studentske blokade fakulteta.

To nezadovoljstvo se, doduše, artikuliše u antipolitičkom pravcu. Izgradnja međusobnog poverenja je mukotrpan proces. Svi se drže samo sebe i odbijaju bilo kakvo političko angažovanje, čime postaju lak plen državne represije ili korupcije.

Zavadi, pa vladaj – to je parola vlasti! Već iz toga postaje jasno da je prepuštanje celokupnog političkog procesa vlastima i njihovoj poslušnoj opoziciji potpuni promašaj.

Marks21 je pokrenuo list Solidarnost upravo da bismo politici vladajućih krugova suprotstavili politiku jedinstvenog fronta eksploatisanih i potlačenih. Zato je naša parola „Solidarnost je naša snaga!"

Iako je parola dobar znak kuda želimo da idemo, ona nije zamena za politički plan i organizaciju.

Socijalistički list je upravo novi metod da se politički plan i organizacija uvedu u sve borbe koje se odvijaju stihijski.

Kako bi mogao da uspešno obavlja svoju ulogu, socijalistički list bi morao da postane list svih pokreta eksploatisanih i potlačenih.

List pokreta organizovano uključuje borbene pojedince i grupe stvaranjem redovnih dopisnika i prodavaca novina iz njihovih redova, redovnim prodajama i javnim promocijama novina, čitalačkim sekcijama na radnim mestima i na univerzitetima, skupljanjem novca i raznim propagandnim i agitacionim aktivnostima u cilju pokretanja sve širih slojeva društva protiv vlasti.

Evo na koji način uredništvo to namerava da postigne. Naš list: (1) uspostavlja političku viziju i akcioni plan za svaku borbu u cilju njene pobede i povezivanja sa sličnim borbama; (2) uslovljava podelu rada, kako unutar naše organizacije, tako i u samom pokretu; i (3) traži saradnju učesnika svih borbi u gore navedenim delatnostima.

Prva tačka je konkretno pitanje. Ako najborbeniji i najsvesniji aktivisti ne vide potrebu za razmenom iskustava i prenosa šire analize ljudima u svom okruženju, rascepkanost otpora je nemoguće prevazići. Socijalistički list mora da pridobije njihovo poverenje.

Tu se javlja potreba za vizijom i planom. Strateška linija novina, pa i taktičke preporuke u svakom broju, mogu se na određeni način posmatrati kao aktivno predviđanje – kao vodič za praksu, one služe da se grupa aktivno angažuje u dešavanjima.

Ukoliko aktivnost grupe registruje uticaj na tok neke kampanje, protesta ili štrajka; ukoliko uspe da stvori konkretne mreže solidarnosti i poveže razne pokrete, prenoseći iskustva i pouke; ukoliko uspeva da sistematski razotkriva celokupni sistem eksploatacije i ugnjetavanja koji stoji iza svake svakodnevne nepravde i da pritom kanališe i koncentriše sve širi pokret protiv države i kapitalizma – dakle, da politički generalizuje saznanja i iskustva i širi borbu – to znači da je linija bila ispravna i korisna za pokret.

Predviđanje nas, dakle, dovodi do druge tačke – organizacije. Ako samo pasivno pratimo dešavanja, onda ih prepuštamo stihiji. Ako ih javno planiramo i ako želimo napred, onda moramo i da ih izvršimo, da aktivno ubeđujemo ljude, da učimo na greškama, da polažemo račune sebi i učesnicima pokreta, da slušamo i učimo od najboljih aktivista, da se unapređujemo.

Planiranje i aktivnost podrazumevaju organizaciju, podelu rada i visoku disciplinu radi proizvodnje i distribucije lista i organizovanog osluškivanja glasa naroda radi korigovanja linije.

Za svaku aktivnost postoji adekvatna forma rada. Uredništvo je delegirano da upravlja izradom novina od diskusije do proizvodnje, tj. da organizuje list oko političke vizije. Cela organizacija rastura novine, prikuplja kontakte, mahom putem redovnih prodaja, i organizuje čitalačke sekcije, na kojima se sistematski prenosi linija i sluša glas naroda. Uredništvo onda koriguje liniju putem letaka i u narednom broju novina.

Tu su bitni redovnost, brzina i upornost. List će biti prihvaćen i uspešan samo ukoliko nije shvaćen kao turista koji se pojavljuje tek na dan protesta da profitira na nečijoj bedi. List mora biti unutrašnji deo pokreta koji učestvuje u pripremi svake borbe. Letak će biti koristan jedino ako se izbaci na vreme. Organizacija kao takva zaslužuje publiku jedino ako dokaže svoju upornost onda kada nije lako.

Novine, dakle, moraju biti sastavni deo raznih pokreta da bi ih njihovi učesnici prihvatili. Mora biti kristalno jasno da novine pulsiraju zajedno sa masom ljudi sa kojima dele zajedničku borbu.

Neko ko u širem pokretu ne učestvuje redovno i disciplinovano ne može da njenim učesnicima prenese lekcije borbe, jer tu borbu ne oseća kao svoju.

To nas navodi na treću tačku koja zatvara krug – na učešće saradnika iz svih pokreta u izradi lista. Naš list će u budućnosti doživeti uspeh samo ukoliko njegova linija i organizacija ojačaju pokret i borbu, odnosno ako u samom listu ojača učešće aktera iz pokreta. Čitaoci bi trebalo da postaju prodavci, prodavci dopisnici, a dopisnici članice i članovi Marks21.

Tek uz aktivno učešće saradnika naš list će dopreti do šire publike. To znači da će biti u prilici da sve šire krugove ljudi ubeđuje da je potrebno sprovoditi njegovu liniju u praksi. Na kraju krajeva, samo tako će moći da postane barjak budućeg masovnog pokreta u ratu protiv kapitalizma.

Zato koristimo svaku, pa i ovu priliku, da pozovemo naše čitaoce da nam pomognu u stvaranju široke i aktivne mreže otpora protiv svakog vida kapitalističke tiranije u svakodnevnom životu. Revolucionarna borba za slobodno, solidarno i dostojanstveno društvo zahteva da se svi koji su nezadovoljni i uslovima života i nepostojanjem političke alternative udruže i počnu da je aktivno organizuju.

Ostavi komentar

Make sure you enter the (*) required information where indicated.
Basic HTML code is allowed.

Kalendar dešavanja


Nema najavljenih dešavanja.
egipatbaner

Solidarnost PDF

Maj 2008. Jul 2008. Septembar 2008. Novembar 2008. Decembar 2008. Januar 2009. Februar 2009. Mart 2009. [specijal] April 2009. Leto 2009. Avgust 2009. [specijal] Novembar 2009. Zima 2010. Maj 2010. Leto 2010. Septembar 2010. Oktobar 2010. Novembar 2010. Decembar 2010. Januar/februar 2011. Mart/april 2011. Jun 2011. Septembar 2011. Oktobar 2011. Februar 2012.

Prijavi se na mejling listu

Komentari

Društvo POLITIKA i ekonomija

Nacionalno pitanje

Da li je Makedonija na ivici rata?

Makedoniju je, od početka ove godine, preplavio talas etnički motivisanog nasilja. Početna varnica bljesnula je krajem j...

Nacionalno pitanje

Makedonija: Repriza

Makedoniju je, od početka ove godine, preplavio talas etnički motivisanog nasilja. Da li smo svedoci reprize 2001. godin...

Radnička borba u Srbiji

Živeo Prvi maj – Za novu radničku partiju, za dostojanstvo rada!

Danas se pridružujemo milionima radnica i radnika u svetu i slavimo Međunarodni praznik rada!

POKRET Teorija i istorija

Nauka, kultura i umetnost

khantry design
Studenti ispred austrijskog parlamenta tokom Bologna Burns demonstracija u Beču 11.3.2010.

Studenti opkoljavaju automobil tokom Bologna Burns demonstracija u Beču 11.3.2010.

Linkswende blok trči tokom Bologna Burns demonstracija u Beču 11.3.2010.

 

Svi snimci na M21TV YouTube kanalu

Najčitaniji tekstovi

Marks21 | Solidarnost 2012. Podstičemo preuzimanje i korišćenje materijala koji se nalazi na sajtu, osim u komercijalne svrhe.